BACKGROUND1

Voda je jedinjenje bez kojeg ni jedan segment života na zemlji ne bi bio moguć. Eksploatacija vode u Srbiji zadnjih decenija konstantno raste, ali Srbija još uvek ima dovljne količine vode za sve svoje potrebe. Međutim, stepen zagađenja rečnih tokova i pijaćih izvora, koji su do pre samo par godina bili besprekorno čisti, vrtoglavo raste.




Rastuće potrebe za vodom u prethodnim decenijama doprinele su stavu da će voda biti ograničavajući faktor razvoja čovečanstva, ali i opstanka ljudi u vodom najsiromašnijim delovima sveta. Većina reka u razvijenim zemljama postale su samo kanali otpadnih voda, koje čak i prevazilaze kapacitete samog vodenog toka. Razgradnja otpadnih materija veoma je usporena, pa je količina kiseonika potrebnog živim bićima u njoj višestruko smanjena. Kod nas je sve veći broj "odumirućih" reka, dok je na nekim tokovima stanje toliko loše da života u njima gotovo i da nema.




Ključni izvori zagađenja reka u Srbiji su neprečišćene industrijske i komunalne otpadne vode. Oko 50% zagađenja ispuštenog u reke dolazi od industrijskih postrojenja, a samo 13% komunalnih otpadnih voda se tretira pre ispuštanja.


Veliki zagađivač voda Srbije su i neuređene deponije. Voda i otpad su čvrsto povezani, jer svaki otpad dospeva i do podzemnih voda. Posledice nebrige zbog neodgovarajućeg odlaganja otpada sve se više osećaju, a brojni izvori su već zagađeni. Podzemne vode zagađuje i preterana upotreba veštačkog đubriva, a iz godine u godinu broj farmera koji koriste štetne pesticide i supstance otrovne za prirodu sve je veći.




Opasne materije se, kao kroz krvotok, rečnim slivoima i rekama šire kroz čitavu zemlju. 

Tri najveće crne tačke zagađenja životnog prostora u Srbiji su Bor, Kolubara i Trepča.

Opasne materije iz Kolubarskog basena svoj put ka centralnoj Srbiji započinju rekom Kolubarom. Trepča preko reke Gračanke i Sitnice zagađuje moravski sliv, dok u istočnu Srbiju i Dunav otrovi stižu iz reke Pek. Srbija sa oko 13% "doprinosi" zagađenju Dunava raznim organskim materijama koje se sa stočnih farmi direktno ulivaju u ovu reku.







Da li postoji način da sprečimo dalje uništavanje?




Kako smatraju stručnjaci, Srbija u budućnosti ne bi trebalo da ima problema sa vodom samo pod uslovom da se smanji zagađenje postojećih izvora i podigne na visoki nivo upravljanje našim vodnim resursima.




Osnovni način da se poveća kvalitet voda je eliminisanje i kontrolisanje njihovih zagađivača.


Veliki proizvođači moraju da vode računa o svojim otpadnim vodama i adekvatno ih prečiste pre ispuštanja u prirodu.


Termoelektrane bi trebalo da poboljšaju sisteme hlađenja generatora jer preterano korišćenje rečne vode dovodi do povećanja njene temperature, što potpuno remeti balans života u reci.


Potrebno je sanirati postojeće divlje deponije i poboljšati sistem odlaganja otpada, štiteći pri tom i vode i zemljište.


Nekontrolisana seča šuma takođe, verovali ili ne, zagađuje vodene površine.  

Pošumljavanje planinskih površina bi značajno pomoglo u očuvanju zdrave vode, a veoma efikasan način je i izgradnja površinskih akumulacija i malih brana.