BACKGROUND1

Zemljište predstavlja najpovršniji sloj Zemljine kore u kome se neprekidno odvijaju dinamički procesi pod uticajem klimatskih, bioloških, hemijskih i mehaničkih faktora, a pre svega ljudske aktivnosti. Ujedno, zemljište predstavlja veoma kompleksan ekosistem u kome žive različiti oblici živog sveta (bakterije, gljivice i plesni, aktinomicete, gliste, insekti, krtice i glodari, alge i drugi biljni i životinjski svet).




IZVORI ZAGAĐIVANJA ZEMLJIŠTA




Zagađenja iz vazduha, atmosfere – emisije iz tehnoloških procesa, emisije usled sagorijevanja fosilnih goriva, stambenih zgrada, emisije uslijed izduvnih gasova automobila, emisije usled sagorevanja biomase, šuma itd. 
Zagađivači u obliku gasova, para, aerosola, prašine dospevaju na površinu zemlje spiranjem sa padavinama, a aerosoli i čestice direktno sedimentacijom.


  


Zagađenja iz otpadnih voda - otpadne vode iz tehnoloških procesa, otpadne vode iz domaćinstava, vode zagađene usled poljoprivredne delatnosti itd. Zagađivači prisutni u tekućoj i podzemnoj vodi zagađuju zemljišta sa kojima je ta voda u dodiru.





Zagađenja čvrstim otpadom iz privrede, domaćinstva i poljoprivrede, što predstavlja jedan od najznačajnijih načina zagađenja. Zemljište se zagadjuje direktim unošenjem hemijskih sredstava. Pesticidi se uključuju u lanac ishrane i dolazi do njihovog nakupljanja u pojedinim tkivima. Prvo dolazi do nagomilavanja pesticida u biljkama. Zastupljenost im je različita u različitim delovima biljaka, a to zavisi od vrste biljke i pesticida. Kasnije, preko njih, ti pesticidi dospevaju do čoveka.


Glavnu štetu zemljištu nanose zagađenja tla i vazduha, erozija, salinizacija, prekomerna urbanizacija i poplave, a za njegovu zaštitu ne postoji zajednička strategija Sveta i ako ti problemi svakog dana poprimaju sve veće razmere, i neposredno prete uništavanju života na Zemlji.




Da li postoje neke mere zaštite?



Mere zaštite, ukratko, podrazumevaju smanjenje upotrebe zagađujucih materija u poljoprivredi, dobro organizovanje deponija, zasadjivanje biljaka koje su u stanju da upijaju zagađujuće, pa i otrovne materije, pametnija urbanizacija
i mera koja se najbolje pokazala a to je da se posveti malo vise pažnje na svoje okruženje.